Hrvatski hladnokrvnjak

Ova pasmina konja danas predstavlja najrasprostranjeniju pasminu konja u Republici Hrvatskoj. Nastao je na području sjeverozapadnog dijela Hrvatske oplemenjivanjem domaćih kobila s pastusima hladnokrvnih pasmina iz Austrije, Mađarske, Belgije i Francuske.



Hrvatski je hladnokrvnjak krupnije građe nego posavac. Poželjna visina u grebenu je oko 170 cm (vrpca), uglavnom je dorat boje, a u manjoj mjeri može se javiti i kao vranac,šarac, rjeđe kao sivac, odnosno alat i riđan. Glava mu je ravna i široka, razmjerno velika. Kratkog je vrata uz neizražen greben. Leđa su duža s dobro zaobljenim rebrima uz kratak spoj. Sapi su dobro obrasle mišićima, rascijepljene i lijepo zaobljene. Prsa su široka i duboka, a noge snažne i umjereno obrasle dlakama. Hod mu je siguran i snažan.




U ekonomskom smislu, kao pasmina radnih konja, izgubio je s pojavom mehanizacije u poljoprivredi svoju vrijednost. Kao i hrvatski posavac ima mogućnosti opstanka samo na područjima koja imaju dovoljno pašnjačkih površina. Danas se prvenstveno uzgaja zbog proizvodnje mesa i specifčnih proizvoda od mesa. Također je pogodan za proizvodnju kobiljeg mlijeka kao vrlo vrijedne sirovine u kozmetici. Inače u šumovitom dijelu naše domovine još se upotrebljava za obavljanje određenih šumskih poslova, izvlačenje trupaca i nošenje drva - samarenje.




Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva isplatom novčanih poticaja uzgajivačima znatno utječe na očuvanje i zaštitu ove pasmine konja. Osim Ministarstva u zaštiti sudjeluju udruge uzgajivača hrvatskog hladnokrvnjaka, Hrvatski stočarski centar te znanstvene ustanove.

a ljepotani briem da je to jako udobno za jahat bez sedla

Predivan je